JU "Narodna biblioteka Ćirilo i Metodije"

Prema istoriografskim i arhivskim podacima, prve javne čitaonice i biblioteke u Prijedoru osnovane su pod okriljem sokolskih, pjevačkih i konfesionalnih društava krajem 19. i početkom 20. vijeka. U imućnijim prijedorskim kućama postojale su privatne biblioteke. Srpsko pjevačko drutvo „Vila“ iz Prijedora, činovnička kasina i turska kiraethana imali su biblioteke s čitaonicama, gdje su se, pored novina, čitale i knjige na srpskom i njemačkom jeziku. U Prijedoru je 1895. osnovana Srpska čitaonica, koja je važila za značajnu kulturno-društvenu ustanovu, jer su u njoj organizovane brojne zabave i druženja. Od 1914. do 1918. godine u Prijedoru su radile četiri narodne čitaonice i knjižnice, čiji rad su finansirali narodna vlast i političke organizacije. Poslije Drugog svjetskog rata, u prijedorskom srezu bilo je 19 javnih biblioteka, a 1950. godine osnovana je i Narodna biblioteka Prijedor. Zvanični naziv - Opštinska narodna biblioteka Prijedor, ova ustanova dobila je 26. septembra 1963. godine Rješenjem Narodnog odbora opštine Prijedor, donesenim na sjednici Skupštine opštine i Skupštine proizvođača. Naša ustanova, pod imenom Opštinska narodna biblioteka Prijedor, radila je do 1983. godine, kada je rekonstruisana u Radnu jedinicu u okviru Centra za kulturne i umjetničke djelatnosti Prijedor. Od 1991. do 1995. godine Biblioteka je imala status Radne organizacije Narodna biblioteka „Ćirilo i Metodije“ Prijedor, nakon čega postaje Javna ustanova. Ova ustanova je Odlukom Narodne skupštine Republike Srpske 1993. godine dobila status matične bibliotekarske ustanove za područje Prijedorske regije i vrši nadzor rada svih narodnih, školskih, studentskih, specijalnih i ostalih biblioteka na ovom području.
Od 1963. godine do danas, prijedorska Biblioteka selila se mnogo puta, a od 1987. godine smještena je u objektu Grada Prijedora, uz Muzej Kozare. Prema raspoloživim podacima, Biblioteka je, između ostalog, bila smještena u objektu bivšeg Radio-kluba kod lokacije „Jereza“, u nekadašnjim prostorijama Crvenog krsta pored današnje Osnovne škole „Desanka Maksimović“, u prostorijama iznad nadvožnjaka, u zgradi današnjeg Osnovnog suda, u glavnoj ulici pored nekadašnjeg bioskopa „Radnik“ i u Muzeju „Kozare“. Od 2008. godine, prostor ove matične bibliotekarske ustanove, proširen je savremenom Gradskom čitaonicom kao novom organizacionom jedinicom koja je smještena na drugoj lokaciji. U Biblioteci se redovno obnavlja bibliotečki fond, a ova ustanova trenutno raspolaže sa 63.000 bibliotečkih jedinica. Opremljena je savremenom računarskom i drugom tehnikom, standardizovanim bibliotečkim namještajem i uređajima za nadzor i zaštitu objekata i imovine. Obrada bibliotečke građe vrši se na osnovu međunarodnih standarda za klasifikaciju i katalogizaciju građe. U ovoj ustanovi 2021. godine osnovan je Programski savjet, koji kao stručno savjetodavno tijelo, odlučuje o promocijama i izdavačkoj djelatnosti ustanove. Od 2021. godine, dva puta godišnje raspisuje se i Konkurs za izbor i promociju publikovanih djela zavičajnih pisaca s područja Prijedorske regije, čime se pruža veliki doprinos njegovanju i razvoju zavičajne književnosti našeg matičnog područja. Naša ustanova, jedna je od najznačajnih ustanova kulture Grada Prijedora, koja prikuplja i čuva zavičajnu bibliotečku građu i raspolaže s jednom od najbogatijih Zavičajnih zbirki. Bibilioteka posjeduje i Zbirku stare i rijetke knjige, kao i legate Dragutina Mitrinovića i dr Vase Predojevića. Organizator je brojnih kulturnih događaja, prije svega, književnih večeri, manifestacija, izložbi, radionica, uličnih akcija i slično. Od 2000. godine suorganizator je značajne književne manifestacije „Književni susreti na Kozari“. Biblioteka ima registrovanu izdavačku djelatnost. Od 2008. godine izdavač je biltena „Biblion“, koji je ranije imao naziv „Kroz Čitaonicu“, a od 2021. godine izdaje i časopis za književnost i umjetnost „SRP“. Ova ustanova kulture nema vlastiti prostor i čeka na rješenje ovog velikog, višedecenijskog problema.