Grad Prijedor

Grad Prijedor se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, entiteta Republike Srpske, na obali rijeke Sane i Gomjenice i na padinama planine Kozare. Prijedor je postao važan komercijalni i trgovački centar zahvaljujući Rimskim putevima i navigaciji rijeke Sane, kao i prvoj pruzi izgrađenoj 1873. Istorijske zgrade i infrastruktura iz Otomanskog i Austro-Ugarskog perioda su karakteristika urbanog krajolika. Danas, Prijedor je razvijen urbani, trgovinski i industrijski centar, a ujedno i dobar domaćin nekim poznatim svjetskim kompanijama i kompanijama iz Bosne i Hercegovine. Prema posljednjem popisu stanovništva 2013. godine, na području grada Prijedora je registrovano 97.588 stanovnika, koji žive u 71 naselju (organizovanih u 49 mjesnih zajednica), od kojih polovinu čini ruralno stanovništvo. Prijedor je treća najveća lokalna zajednica u Republici Srpskoj, poslije Banje Luke i Bijeljine, i sedma najveća lokalna zajednica u Bosni i Hercegovini. Ukupno gradsko područje iznosi 834 kvadratna kilometra. Prijedor je tradicionalno industrijska sredina koja je ekonomski razvoj bazirala na eksploataciji prirodnih resursa željezne rude, gipsa, krečnjaka, gline, kvarcnog pijeska i drveta.

Prijedor je prepoznatljiv po fabrici keksa i vafla “Mira”, rudniku željezne rude “Ljubija” i kompaniji “Arcelor Mittal”, fabrici za preradu voća “Prijedorčanka”.

Mrežu saobraćajnica čini 70 km magistralnih puteva, 47 km regionalnih puteva, 196 km lokalnih puteva, 139 km nekategorisanih puteva i oko 300 ulica ukupne dužine preko 60 km .

Prijedor ima 12 osnovnih i 6 srednjih škola, osnovnu i srednju muzičku školu, Centar “Sunce” za djecu ometenu u razvoju, te Visoku medicinsku školu, Rudarski fakultet i Visoku školu za ekonomiju i informatiku.

Zahvaljujući dugoj slikarskoj tradiciji, Prijedor mnogi smatraju gradom slikara jer ima veliki broj školovanih slikara svih generacija i bogate umjetničke zbirke likovnih radova.

Grad Prijedor ima veliki turistički potencijal zahvaljujući značajnim prirodnim bogatstvima od kojih posebno treba istaći planinu Kozaru i rijeku Sanu, te brojna izletišta i prostore uređene za boravak turista koji pružaju mogućnosti za aktivan odmor. Pješačenje, planinarenje, vožnja biciklom, lov, ribolov, plivanje, kampovanje, kao i uživanje u netaknutoj prirodi, samo je dio onoga što Prijedor nudi svojim posjetiocima.

Kozara, dinarska planina, duga 75 km, prostire se između tokova rijeka Save na sjeveru, Vrbasa na istoku, Sane na jugu i Une na zapadu. Spada u niske planine dinamičnog reljefa, čiji vrhovi ne prelaze 1 000 metara nadmorske visine. Umjereno kontinentalna klima, velik broj sunčanih dana i pitomi planinski vrhovi daju posebnu vrijednost ovoj planini. Ističe se očuvanim šumskim kompleksima sa bogatom i raznovorsnom florom i faunom, a poseban kvalitet doživljaju Kozare daju čisti planinski izvori i predjeli guste crnogorične šume.

U centralnom dijelu planine Kozare, smješten je istoimeni Nacionalni park i predstavlja idealno odredište za ljubitelje prirode. Centralni dio Nacionalnog parka i planine Kozare je područje Mrakovice, gdje je podignut i memorijalni kompleks u spomen na borce poginule u Drugom svjetskom ratu. Nacionalni park “Kozara” član je Federacije nacionalnih parkova Evrope - EUROPARC i kao takav, jedan je od dragulja turističke ponude Republike Srpske. U okviru Nacionalnog parka “Kozara” se nalazi i nekoliko uređenih pješačkih staza namjenjenih ljubiteljima prirode, kao i skijaške staze pogodne za skijaše svih uzrasta.

Osnovno hidrografsko obilježje grada Prijedora je vodotok rijeke Sane sa svojim pritokama. Rijeka Sana izvire kod Medne u opštini Ribnik, a ulijeva se u Unu kod Novog Grada i svojim protiče kroz Ribnik, Ključ, Sanski Most, Oštru Luku, Prijedor i Novi Grad. Legenda kaže da su joj ime dali još stari Latini zbog njenog ljekovitog dejstva (lat. sana - zdrava). Na teritoriji grada Prijedora, dužina rijeke Sane iznosi 40 km, a duž obale, nalazi se velik broj mjesta uređenih za kupanje i uživanje u čarima koje pruža ova rijeka.

Prijedor je grad raznovrsnog i bogatog kulturno-umjetničkog života. Od klasičnog do alternativnog, od amaterskog do profesionalnog, mnoštvo umjetničkih jezika predstavlja odraz svijesti građana. Nosioci razvoja kulture u gradu su Muzej Kozare, Narodna biblioteka „Ćirilo i Metodije“, Gradsko pozorište, Galerija “Sreten Stojanović”, Spomen kuća porodice Stojanović i brojna kulturno-umjetnička društva na području grada Prijedora.