<data>
<row _id="1"><Preporuke>Preporuke – visoke temperature</Preporuke><Opis_preporuke>Buduæi da živa u termometru tokom ljetnjeg perioda prelazi i 35° C, važno je pridržavati se odreðenih preporuka kako bi saštitili svoje zdravlje.
Ne izlažite se suncu nepotrebno! Tokom velikih vruæina, poželjno je da se u periodu od 11 do 17 èasova smanji maksimalno boravak na otvoreno,  te da se boravi u zatvorenim rashlaðenim, klimatizovanim prostorima.
Šta ako ipak morate na sunce? Nosite lakšu i svjetliju odjeæu, izbjegavajte pretjeranu fizièku aktivnost ili neke teške fizièke poslove u periodu od 11 do 17 èasova. Vježbanje praktikujte u ranim jutarnjim ili kasnijim veèernjim satima. Izbjegavajte gazirane slatke sokove, kao i alkohol, te unosite što je više moguæe vode, ne previše hladne.
Zaštitite kožu! Dugotrajno izlaganje sunèevim zrakama, odnosno UV zraèenju može izazvati karcinom kože, njeno ubrzano starenje, kataraktu oèiju i slabljenje imunološkog sistema. Kožu je najbolje zaštiti laganom svijetlom odjeæom, nosite šešir i sunèane naoèale. Dijelove kože koji nisu zaštiæeni odjeæom treba zaštititi kremom za sunce za zaštitnim faktorom 30 i više. Da bi krema bila potpuno djelotvorena, potrebno je nanositi u razmacima od 2 sata, te postupak ponoviti nakon kupanja.
Poveæajte unos vode! Bez obzira na nivo aktivnost, potrebno je unositi više teènosti, iako ne osjeæate žeð. Ukoliko iz odreðen zdravstvenog razloga ne biste smjeli unositi previše teènosti, konsultujte svog porodiènog doktora koja je to dozvoljena kolièina. Nemojte konzumirati tekuæinu koja sadrži kofein, alkohol ili veæe kolièine šeæera jer æete poveæati gubitak teènosti. Pijte rashlaðene,  ali ne jako hladne napitke, jer one mogu izazvati želudèane probleme. Odrasle zdrave osobe trebaju konzumirati od osam do deset èaša vode na dan, dok oni koji se bave sportom trebaju dodati od jedne do tri èaše vode na svaki sat aktivnosti.
Èešæe perite ruke i jedite lako probavljivu hranu! Za vrijeme velikih vruæina izbjegavajte tešku, kaloriènu, jako zaèinjenu i masnu hranu. Jedite redovito više manjih obroka. Obavezno doruèkujte, a ruèak i veèera neka budu laganiji. Konzumirajte rashlaðeno mlijeko i mlijeène prozvode. Poveæajte unos voæa i povræa. Kuvanu i lako kvarljivu hranu držite u frižideru.
Najveæu pažnju posvetite novoroðenèadi, maloj djeci i starijim osobama. Djecu nikada ne ostavljajte u zatvorenim automobilima, zaštitite ih sa kremama sa najjaèim zaštitnim faktorom. Novoroðenèad i malu djecu do 4 godine ne izlažite suncu od 10 do 18 èasova, te im osigurajte dovoljan unos teènosti. Vruæinu teže podnose osobe starije od 65 godina, posebno hronièni bolesnici – srèani i pluæni, kao i osobe sa povišenim krvnim pritiskom.
Kako prepoznati sunèanicu i šta preduzeti? Simptomi kod najblažem oblika sunèanice je vrtoglavica i zamuæen vid. Ako je osobi pozlilo, sklonite je u hlad, rashladite hladnijom vodom ili oblogama. Ako je osoba ostala bez svijesti, položite je na bok i nemojte joj davati ništa na usta, pozovite doktora. Ako je pri svijesti, neka unosi teènosti. Gubitak soli u organizmu je najbolje nadokaniti supom.
</Opis_preporuke></row>
<row _id="2"><Preporuke>Preporuke – ujed insekta</Preporuke><Opis_preporuke>Susreti sa razlièitim insketima koji su najaktivniji tokom proljeæa, ljeta, ali i jeseni mogu narušiti boravak i uživanje na svježem vazduhu, ali mogu i ugroziti vaše zdravlje, ali i zdravlje vaših najbližih. Dolazak ljeta popraæen je sa velikom vlagom koja pogoduje razmnožavanju insekata, prije svega komaraca.
Ukoliko ste ugriženi ili ubodei, uglavnom možete da vidite ili osjetite insekta na koži tokom napada. Neki ljudi ne primjeæuju insekte i nisu svjesni ugriza ili uboda dok se ne pojavi neki od sljedeæih simptoma i znakova: otok, crvenilo, bol u ošteæenoj koži ili mišiæu, svrab, osjeæaj vruæine na ili oko mjesta uboda ili ujeda, utrnulost ili peckanje u pogoðenoj zoni.
Ubod pèele, ose ili stršljena može izazvati alergijske reakcije opasne po život, dok su komarci potencijalni prenosioci razlièitih zaraznih bolesti, poput groznice Zapadnog Nila i sl. Takoðe, ujed zaraženog krpelja može dovesti do Lajmske bolesti, koja ukoliko se ne uoèi na vrijeme i ne lijeèi, može imati ozbiljne posljedice.
Na sreæu, veæina uboda insekata izaziva samo blaže reakcije, koje prolaze u roku od par sati ili dana, ne ostavljajuæi posljedice.
ŠTA DA RADITE UKOLIKO VAS JE UBO INSEKT?
Uklonite žaoku nježnim pokretima tupim predmetom (npr. tupom stranom noža). Ovo je važno uèiniti što prije, pošto žaoka nastavlja da ispušta otrov dokle god je u koži. Mjesto uboda isperite vodom i sapunom.
Postavite hladnu oblogu (npr. led obmotan tkaninom) na mjesto uboda, kako biste umanjili bol i otok, koji najèešæe nastaju. Držite oblogu najmanje 10 minuta, i nikada ne stavljajte led direktno na kožu. Ukoliko je moguæe izdignite ubodeni dio tijela, kako bi se otok smanjio. Nemojte se èešati, jer na taj naèin poveæavate rizik od nastanka infekcije. Nakon pojave lokalnih promjena, potrebno je da u narednim satima pažljivo pratite opšte stanje, kako biste na vrijeme uoèili eventualnu pojavu ozbiljne alergijske reakcije.
Izbegavajte nanošenje preparata iz kuæne radinosti (poput siræeta ili sode bikarbone) na ošteæeni dio tijela.
U sluèaju da primjetite simptome i znake ozbiljne alergijske reakcije, ili ukoliko ste ubodeni u usta, nos, ždrijelo, ili ste opasnog insekta progutali ili udahnuli, pozovite službu hitne medicinske pomoæi.
</Opis_preporuke></row>
<row _id="3"><Preporuke>Preporuke – Covid 19</Preporuke><Opis_preporuke>Kako bi se zaštitili od virusa Covid – 19, potrebno je smanjiti kontakt sa drugim osobama na radnom mjestu ili na javnim mjestima. Èesto perite ruke sapunom i vodom ( u trajanju od najmanje 20 s) ili koristite sredstva za dezinfekciju na bazi 70% alkohola. Izbjegavajte dodirivanje lica, usta, nosa i oèiju, bliski kontakt sa osobama koje imaju simptome infekcije organa za disanje (povišena temperatura, kijavica, kašalj, curenje iz nosa, otežano disanje i sl), pozdravljanje rukovanjem ili ljubljenjem, a sa sagovornicima održavajte razdaljinu od najmanje 1m. Ukoliko osjetite simptome infekcije organa za disanje ( povišena temperatura, kijavica, kašalj, curenje iz nosa, otežano disanje i sl) odmah stavite masku preko nosa i usta, pojaèajte higijenu ruku (pranje toplom vodom i sapunom), izbjegavajte kontakte sa drugim osobama, koristite maramicu prilikom kihanja ili kašljanja, te pozovite telefonom porodiènog doktora kako biste dobili uputstva o daljem postupku.</Opis_preporuke></row>
</data>
